BANJALUKA, Metalski sektor u BiH, koji je najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor, pokazaće negativne trendove rasta u narednom periodu zbog štete koju su u katastrofalnim poplavama koje su zadesile BiH pretrpjela preduzeća iz ove oblasti.
Pokazuju to procjene stručnjaka Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, ali i predstavnika sindikata metalske industrije u BiH, koji naglašavaju da je indirektna šteta daleko veća od direktne.
Pored toga što su poplave nanijele direktnu štetu mašinama i objektima, veliki problem predstavljaju i raskinuti ugovori u slučaju direktnog plasmana robe domaćih kompanija na strano tržište i izgubljeni ugovori s kupcima na poplavom zahvaćenim područjima.
Naime, realna prijetnja za budućnost ovog sektora je i prognoza da će se zbog novonastale štete još manji iznos neto profita preusmjeravati na aktivnosti istraživanja i razvoja, što će direktno ugroziti poziciju BiH na međunarodnom tržištu.
Iz STK BiH saopštili su da je prema posljednjim podacima, prije poplava, metalski sektor u višegodišnjem prosjeku činio oko 32 odsto od ukupnog izvoza BiH, zatim 25 odsto od ukupne proizvodnje BiH, te je zapošljavao 30.380 radnika, ili 25,18 odsto od svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, odnosno 4,7 odsto zaposlenih u privredi BiH.
“Nastradale kompanije iz oblasti metalske industrije i elektroindustrije BiH se suočavaju sa skoro istim problemima – uništenim mašinama i smanjenim proizvodnim kapacitetima, što je rezultiralo gubitkom značajnog domaćeg, ali i međunarodnog tržišnog udjela”, navedeno je u “Infokomu”, najnovijem broju biltena STK BiH.
Kako su istakli, realna prijetnja ugroženom dijelu metaloprerađivačkog sektora su ionako nizak stepen iskorištenosti kapaciteta i stara oprema.
“Međutim, za razliku od agrarnog sektora, procjena indirektne štete u metalskom sektoru i elektrosektoru je znatno veća”, ističu iz Komore.
Kao primjer oni su naveli dobojsku kompaniju “Trudbenik”, koja je pretrpjela veliku štetu na lokaciji Usora, te na mjestu centrale, gdje su poplavljeni svi objekti, pogon livnice tople obrade i galvanizacije, pogon bravarije, pogon razvoja i prototipa, pogon velikih kompresora, pogon malih kompresora, pogon servisa i remonta, farbarija, ispitna stanica, upravna zgrada sa aneksom, restoran i portirnica.
Naglasili su da “Trudbenik” ima u vlasništvu oko 300 mašina, te da su sve potopljene, a najveća šteta je na CNC mašinama zbog uništene elektronike.
“Ukupna preliminarna direktna šteta kompanije ‘Trudbenik’ na svim lokacijama iznosi 5.717.328 KM”, kazali su iz STK BiH.
Kako je istaknuto, dodatni problem na putu pronalaska strateških ino-partnera je ugrožena atraktivnost BiH kao lokacije za privlačenje domaćih i direktnih stranih investicija, a sve zbog prijetnje od ponovnih poplava u slučaju da se ne izgradi adekvatan sistem zaštite i prevencije od sličnih katastrofa u BiH.
Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kazao je da predviđanja o negativnim efektima poplava na metalski sektor imaju osnova, te da će se reflektovati i na preduzeća u RS.
On je kazao da je u RS, prema dosadašnjim pokazateljima, najviše direktno stradao dobojski “Trudbenik”, dok ostali najviše trpe ogromnu indirektnu štetu.
“Sve se to zasigurno odražava na plasman robe prema kupcima, jer imam osjećaj da oni koji su pretrpjeli određenu štetu neće moći da plaćaju robu koja im bude dostavljana”, kazao je Peulić i dodao da se zasad ne može sa sigurnošću precizirati obim direktne i indirektne štete po metalski sektor.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, kazao je da su poplave nanijele ogromnu štetu metalskom sektoru, koji je, prema njegovim riječima, ionako bio u lošoj poziciji. S tim u vezi, Belenzada je kazao da rješavanju ovog problema treba pristupiti ozbiljno, te da država treba da pomogne metalskom sektoru. Kao jedan od primjera za to naveo je potrebu angažovanja domaćih preduzeća u investicijama na obnovi sistema “Elektroprenosa BiH“. Nezavisne novine
Komentariši