Vodeće svjetske ekonomije u recesiji

VAŠINGTON/TOKIO/BERLIN/MOSKVA, Privrede SAD, Japana i  Njemačke su sada u recesiji, a ekonomska ekspanzija u Kini je osjetno usporena, upozoravaju međunarodni eksperti i prognoziraju da će tako nepovoljna situacija potrajati vjerovatno do kraja 2009. godine.
 Očit i veliki zastoj u američkoj privredi potvrđuju i najnoviji podaci o broju novih zahtjeva za nadoknadu nezaposlenima koji je minule sedmice uvećani na najveći nivo u proteklih sedam godina.
 Podaci američkog Sekretarijata za rad pokazuju da se prošle sedmice širom SAD čak 516.000 ljudi prijavilo tražeći nadoknadu za nezaposlene.
 Ekonomisti smatraju da je porast broja lica koja traže nadoknadu za nezaposlene logična posljedica otežanog kreditiranja i sve manje potražnje gotovo svih proizvoda, što primorava poslodavce da smanje radnu snagu kako bi snizili troškove.
 Američka stopa nezaposlenosti, koja je u oktobru uvećana na 6,5 odsto, mogla bi u toku 2009. da se poveća na 7,5 odsto, predviđa analitičar kompanije “Drezdner Klajnovort”.
 Američki uvoz je, takođe, prema statističkom izveštaju za septembar, bio u padu i to za rekordnih 5,6 odsto, dok se istovremeno bilježi i jenjavanje izvoznih poslova.
 U cijelini gledano, američka privreda će naredne godine biti suočena sa negativnom stopom rasta, a blagi oporavak moguć je, prema ocijeni stručnjaka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), tek u toku 2010.
 Japan će se dogodine, takođe, suočiti sa negativnom stopom ekonomskog rasta, a stručnjaci OECD prognoziraju da i druga po snazi svjetska privreda može očekivati “skroman boljitak” tek u posljednjoj godini ove decenije.
 Njemačka, čija je ekonomija bez premca u Evropi, već je u proteklom, trećem, kvartalu bila u recesiji, sa negativnom stopom rasta od minus 0,5 odsto.
 Ranije se procjenjivalo da je ekonomski pad u Njemačkoj, tokom prošlog tromjesečja, bio blaži (minus 0,2 odsto), ali se pokazalo da je slabljenje izvoza, zbog globalne krize, imalo odlučujući značaj na negativna privredna kretanja.
 Zamjenik njemačkog ministra za ekonomiju, Valter Otremba, priznao je, komentarišući za agenciju Rojters najnovije ekonomske pokazatelje, da će se njegova zemlja suočiti sa “velikim teškoćama i dugotrajnijom ekonomskom krizom.”
 Analitičari u Njemačkoj se slažu sa ocijenom domaćih zvaničnika i takođe ukazuju da je privreda njihove zemlje suočena sa vrlo ozbiljnom krizom.
 “Čeoni vjetrovi finansijske krize i globalnog ekonomskog usporavanja pogodili su posred lica njemačku privredu”, figurativno je opisao sadašnju situaciju Karsten Brzeski iz kompanije “INF Fajnenšel market”.
 Kina, koja je početkom ove sedmice najavila da će uložiti oko četiri biliona juana, ili 586 milijardi dolara, za stimulisanje rasta svoje privrede, takođe je suočena sa posljedicama zastoja u globalnoj ekonomiji.
 Rast industrijske proizvodnje u Kini je tokom oktobra opao, prema upravo objavljenim podacima, na 8,2 odsto, računat prema godišnjoj osnovi, što je najlošije od desetog mjeseca 2001. godine.
 Ekspanzija kineskog izvoza koji je, prije svega, usmeren na tržište zemalja Evropske unije, SAD i Japana, više neće biti tako izražena kao u ranijim godinama, pa će zbog toga i stopa privredne ekspanzije u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta biti ne samo ove već i naredne godine niža, predviđaju međunarodni ekonomisti, a prenosi agencija Blumberg.
 Privredni rast u Kini tokom proteklih bezmalo šest godina bio je stalno dvocifren i kretao se, uglavnom, u rasponu od 10,5 do 11,5 odsto.  
 Prošlog mjeseca, međutim, ekonomska ekspanzija je bila oko 9,5 odsto i vlada je odmah preduzela mjere da bi predupredila dalje jenjavanje rasta.
  Situacija u ostalim jakim svjetskim ekonomijama, takođe, je nepovoljna, a među njima trenutno najveće teškoće ima britanska privreda, koju osim negativne stope rasta nagriza i jako ranjiv bankarski sistem, klecava funta i krizno stanje na tržištu nekretnina.
 Francuska ima slične probleme, dok vodeći ruski političari, na čelu sa predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i premijerom Vladimirom Putinom, tvrde da će njihova zemlja ovu godinu, uprkos globalnoj privrednoj krizi, završiti sa ekonomskim rastom od sedam odsto.
 Rusija je, ipak, već pretrpjela znatnu štetu zbog globalne kreditne krize i vlada je već uložila više hiljada milijardi rubalja, ili na desetine milijardi dolara, u sanaciju domaćih banaka i niza industrijskih preduzeća koja više nisu u stanju redovno da otplaćuju ogromne spoljne dugove.
 Zvaničnici u Moskvi tvrde da nema razloga za paniku jer zemlja, uprkos drastičnom pojeftinjenju nafte na svjetskom tržištu, još ima zamašne devizne rezerve (oko 480 milijardi dolara), kojima može, kako se navodi, “u potpunosti da zaštiti bankarski sistem i osigura stabilnost rublje”.
 Opoziciono nastrojeni ekonomisti ističu, međutim, da je rublja već osjetno oslabila prema dolaru (trenutno dolar vrijedi oko 27,4 rublje) i da je i pored toga “na pragu” devalvacije, a da bi domaće banke i neke velike industrijske kompanije mogle zapasti, ako se svjetska finansijska kriza još produži,  “u nepremostive teškoće”.