NJUJORK, Iako decenijama važi za najveći autoritet što se investicija tiče, a napisao je više knjiga u kojima je otkrio svoja pravila kojih se uvijek drži, ova je godina pokazala kako je Voren Bafet, od tih pravila odstupio i – pogriješio.
Na početku, ove je godine barem jednom bio nedosljedan u primjeni sopstvenih pravila. Početkom je godine kritikovao podjelu akcija kao praksu i upotrebu kompanijskog kapitala za finansiranje u poslovima spajanja i preuzimanja. Kad je prehrambeni div Kraft želio da preuzme Kedburi finasirajući posao novom emisijom akcija, Bafet je taj plan nazvao “glupim”.
Nekoliko mjeseci kasnije je, kako bi finansirao otkup preostalih akcija Barlington Norterna, sam iznio vrlo sličan plan podjele akcija klase B Berkšir Hadeveja.
Puno su ga više koštali “izleti” s derivatima”. Uz to, poznat je Bafetov negativan stav prema derivatima koje je nazvao “finansijskim oružjem za masovno uništenje”.
Neko bi pomislio da Bafet ne preferira ulaganja u takve finansijske instrumente. Pogrešno, jer u portfelju Berkšira postoji derivata u vrijednosti čak 60 milijardi dolara. U trećem kvartalu ove godine Berkshire je smanjio dobit više od sedam odsto, a loša ulaganja u derivate proizvela su gubitak od čak 700 miliona dolara.
Ulaganja u akcije ipak mu bolje idu. Tako je Barlington Nortern ipak ispao dobro ulaganje, što mu je pomoglo da gotovo anulira gubitke stvorene na derivatima.
Bafetova najveća snaga tako ostaju ulaganja u podcjenjene kompanije koje imaju dugoročni potencijal. Držeći se tog kriterijuma, uspio je da izgradi veliko bogatstvo koje ga postavlja na treće mjesto najbogatijih stanovnika planete.
