NJUJORK, Na Wall Streetu su u utorak indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, dok ulagači analiziraju kako bi porezna reforma mogla da utiče na monetarnu politiku i kamate u idućim godinama.
Dow Jones oslabio je 0,15 posto, na 24.754 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,32 posto, na 2.681 bod, a Nasdaq indeks 0,44 posto, na 6.963 boda.
Nakon što su danima ti indeksi dostizali nove rekordne nivoe, juče su blago pali dok se čeka podrška Kongresa poreznoj reformi.
Sinoć je Zastupnički dom prihvatio prijedlog poreznih promjena, a čeka se još podrška Senata.
Niko ne sumnja u to da će do kraja nedjelje predsjednik SAD-a Donald Trump potpisati taj zakon, kojim bi se smanjila porezna stopa na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto.
Analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup akcija na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog akcionarima.
No, čini se, kažu analitičari da su porezne promjene već uračunate u cijene akcija, s obzirom da je od polovine novembra, kada je Zastupnički dom prihvatio prvi prijedlog reforme, S&P 500 indeks porastao oko 5 posto.
“Smanjenje poreznih stopa sigurno je uračunato u cene. Tržište sada slavi poreznu reformu, no prepoznaje i to da bi mu u idućem razdoblju centralna banka mogla početi oduzimati ono što mu je godinama davala”, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private Bank.
Smanjenje poreza trebalo bi podstaći rast potrošnje, što bi podržalo brži rast ekonomije, ali i inflacije, a to bi moglo navesti američku centralnu banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa.
Fed je nakon finansijske krize 2009. godine godinama vodio izuzetno labavu monetarnu politiku i podsticajnim mjerama održavao nisku cijenu novca.
No, kako se rast ekonomije stabilizovao, Fed posljednjih godina ukida podsticajne jmere, pri čemu je u ovoj godini čak u tri navrata povećao kamate.
Ulagači se plaše da će se zaoštravanje monetarne politike nastaviti i idućih godina, a to, za razliku od poreznih poticaja, ne ide u prilog tržištu kapitala.
Među najvećim gubitnicima juče je bio tehnološki sektor, s prosječnim padom od 0,5 posto, što je najviše posljedica pada cijene akcije Applea za 1,1 posto, nakon što su neki analitičari smanjili procjene za akciju te najveće svetske kompanije po tržišnoj vrednosti.
I na evropskim berzama juče se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,09 posto, na 7.544 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,72 posto, na 13.215 bodova, a pariski CAC 0,69 posto, na 5.382 boda. hina