NJUJORK, Na Wall Streetu su u četvrtak indeksi skliznuli s rekordnih nivoa, pri čemu se Dow Jones zadržao iznad granice od 26.000 bodova, a najviše su pale cijene akcija u industrijskom i sektorima osetljivim na kretanje kamata.
Dow Jones oslabio je 0,37 posto, na 26.017 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,16 posto, na 2.798 bodova, a Nasdaq indeks 0,03 posto, na 7.296 bodova.
Nakon što su dan prije dostigli nove najviše nivoe u istoriji, juče su ti indeksi pali, što je najviše posljedica pada cijena akcija u sektorima osjetljivim na kretanje kamatnih stopa.
Zbog rasta prinosa na državne obveznice, što pokazuje da ulagači očekuju povećanje kamata Feda, cijene akcija u komunalnom sektoru pale su juče u prosjeku 0,6, a u sektoru nekretnina 1 posto.
Znatnije je, 0,6 posto, pao i indeks industrijskog sektora jer je cijena akcije General Electrica skliznula treći dan zaredom, za 3,3 posto.
Pritisak na tu akciju ne popušta od kada je taj industrijski div izvijestio o troškovima od oko 11 milijardi dolara povezanim s novim poreznim propisima i osiguravajućim portfeljom.
Juče je, nakon snažnog rasta dan prije, pala i cijena akcije Boeinga, za više od 3 posto, što je takođe pritislo industrijski sektor.
U fokusu ulagača ovih su dana kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je izveštaje o poslovanju u poslednjem lanjskom tromesečju objavilo više od 40 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je tri četvrtine izvestilo o većoj zaradi nego što se očekivalo.
Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u poslednjem lanjskom tromesečju porasle za više od 12 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
Takva očekivanja podržavaju tržište, kao i procjene o pozitivnom doprinosu nedavno prihvaćene porezne reforme na ekonomiju.
Osim rasta zarada, ulagači očekuju da će smanjenje poreza kompanijama dovesti do povećanja dividendi, ali i iznosa kojima one kupuju vlastite akcije na tržištu.
No, porezna reforma trebala bi podstaći rast potrošnje, što će pozitivno uticati na rast ekonomije, no to bi isto tako moglo podstaći rast inflacije.
U tom bi slučaju američka centralna banka mogla bi ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa, nakon što ih je prošle godine povećala u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a to ne utiče pozitivno na tržište akcija.
“Na tržištu se vodi rat u procenama koliko će brzo rasti ekonomija, a koliko kamatne stope. To će verovatno voditi većim kolebanjima tržišta nego u prošloj godini”, kaže Kate Warne, analitičarka u kompaniji Edward Jones.
A na većini evropskih berzi cijene akcija su juče porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,74 posto, na 13.281 bod, a pariski CAC 0,02 posto, na 5.494 boda. Londonski FTSE oslabio je 0,32 posto, na 7.700 bodova. Hina
