BEOGRAD, Milion ljudi u Srbiji isključivo živi od poljoprivrede, ali ako se izvuče prognoza na osnovu dosadašnjeg iskustva, gotovo nijednog ne čeka lagodna starost.
Prema zvaničnoj statistici Republičkog penzijskog fonda, ubjedljivo najniža primanja ima oko 200.000 bivših ratara, a i penzionerski staž im je daleko kraći od staža onih koji se bave drugačijim djelatnostima.
“Oko 220.000 bivših poljoprivrednika živi sa prosječnom penzijom od 9.000 dinara, što je svega 20 odsto prosječne zarade. Standard ovih penzionera je daleko lošiji od korisnika nekadašnjeg fonda za zaposlene i za samostalne djelatnosti, jer je njihova zakonska najniža penzija 12.000 dinara, a prosječna 22.222 dinara, što je oko 60 odsto prosječne republičke zarade”, objašnjavaju u PIO fondu.
I kada se penzionišu, upravo ti poljoprivrednici najkraće i koriste penziju. Do sada su u prosjeku muškarci starosnu penziju primali 12 godina, dok su korisnici starosne penzije iz fonda zaposlenih isplaćivani 16 godina.
Još je teže invalidskim poljoprivrednim penzionerima, koji čekove primaju u prosjeku devet godina, dok radnici iz preduzeća i ostalih sektora prosječno – 17.
Mada nema polemike oko toga da je život srpskog seljaka veoma težak, mogu se čuti različita tumačenja ko je odgovoran za ovakav položaj poljoprivrednih penzionera. Na „ekonomsku“ tezu da su oni zapravo sami krivi za svoje siromaštvo jer godinama nisu uplaćivali doprinose, u nevladinom sektoru odgovaraju sa negodovanjem.
U Amitiju, najvećoj mreži organizacija koje se bave pitanjem starenja, podsjećaju da ih je upravo država svojim zakonima svojevremeno stimulisala da ne plaćaju doprinose, a potom odbacila svaku odgovornost za ove penzionere.
“U pitanju su najčešće ljudi rođeni prije 1928. godine. Prema jugoslovenskim zakonima, donijetim poslije Drugog svjetskog rata, oni nisu bili obavezni da plaćaju doprinose za poljoprivredne penzije. Danas nemaju mnogo staža i samim tim su im primanja veoma niska”, kažu u Amitiju.
Oni navode da je “potrebno da država pokaže malo razumjevanja za ove ljude na selu i da nađe prostora u budžetu za njihovu minimalnu socijalnu sigurnost. Ujedno, ne smijemo da zaboravimo da penzije ne padaju na teret Fonda PIO već na teret poreskih obveznika”.
U novčaniku od 9.000 do 105.000
Ispod 9.000 dinara mjesečno prima čak 33.230 penzionisanih poljoprivrednika. A između 35.000 i 50.000 dinara mjesečno, što spada među najveće poljoprivredničke penzije, dobija samo njih 60. U nekadašnjem fondu za zaposlene statistika je znatno povoljnija, jer se najveće penzije kreću u rasponu od 78.000 do 105.000 dinara i te iznose prima skoro 1.400 bivših osiguranika. Novosti
Komentariši