Za prvu akciju 350 milijardi dolara

VAŠINGTON – Čelnici američkog Kongresa i Bijela kuća postigli su konačni dogovor u vezi s planom sanacije uzdrmanog finansijskog sektora vrijednog 700 milijardi dolara.Do napretka je došlo nakon što je administracija američkog predsjednika Džordža Buša pristala da podijeli nadzor nad trošenjem sredstva s kongresnicima. Plan će omogućiti Kongresu da blokira polovinu novca i prisili Bijelu kuću da zatraži posebnu rezoluciju za odobravanje drugih 350 milijarda dolara. Vlada će odmah imati na raspolaganju 250 milijardi, a još 100 milijardi ako Buš uz određene uslove dokaže da je to nužno. Zakon će Vladi omogućiti da milijarde dolara iz budžeta usmjeri u oporavak banaka i drugih finansijskih institucija, otkupljujući iz njihovog bilansa nelikvidne hartije od vrijednosti derivirane iz hipotekarnih kredita i drugu obezvrijeđenu imovinu. Vlada bi dobila zalog u akcijama u zamjenu za pomoć s otkupom loših dugova, što bi obezbijedilo budžetske prihode iz buduće dobiti saniranih finansijskih kompanija.
Predsjednički kandidati Džon Mekejn i Barak Obama dali su načelnu podršku dogovorenom prijedlogu zakona o kojem je sinoć trebalo da glasaju u Predstavničkom domu Kongresa, a sutra u Senatu.
Buš je ocijenio da će to biti teško glasanje izrazivši uvjerenje da će Kongres prihvatiti plan.
“Bez ovog plana američka privreda može biti katastrofalna”, rekao je Buš.
Iako je Kongres u prijedlog zakona ugradio strožu kontrolu nad trošenjem sredstava, nego što je to predviđala administracija kompromisu je doprinijelo “zavrtanje ruku” republikanskih kongresmena koji su prošle sedmice srušili dogovor u planu.
Čelnici demokratske većine i republikanske manjine pozvali su zastupnike da podrže prijedlog, priznajući da nisu sigurni u izglasavanje zakona.
Najveća Vladina intervencija na finansijskom tržištu od “velike depresije” tridesetih godina prošlog vijeka treba da zaustavi spiralu urušavanja američkih finansijskih divova, koja je nakon investicionih i brokerskih kuća na Wall Streetu zahvatila i štedno-kreditne i komercijalne banke. Naredna žrtva mogla bi da bude banka Wachovia, o čijem preuzimanju su tokom vikenda pregovarali njeni domaći konkurenti Citigroup i Wells Fargo. O razmjerima Vladine intervencije na Wall Streetu, najbolje govori podatak da je 700 milijardi dolara oko 35 odsto godišnjih prihoda u budžetu SAD, koji ove godine iznosi 2,5 biliona dolara.