Za uvoz hrane pola milijarde

BANJALUKA, Republika Srpska svake godine troši preko 500 miliona maraka na uvoz prehrambenih proizvoda, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Prošle godine uvezeno je hrane, pića i duvana u vrijednosti 650 miliona maraka, dok je izvoz bio u vrijednosti samo 135 miliona maraka. Tokom prva dva mjeseca ove godine, uvezeno je prehrambenih proizvoda u vrijednosti 104 miliona maraka. Najviše se uvoze žitarice, masnoće i konditorski prizvodi, te piće.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS, kaže da veliki problem u Srpskoj predstavljaju uslovi privređivanja, koji nisu stabilni na duži period, pa poljoprivredni proizvođači siju samo za vlastite potrebe, tako da od robne proizvodnje nema ništa.
– Moramo biti strateški sigurni i povećati profitabilnost u proizvodnji, jer samo tako možemo da budemo konkurenti na tržištu, te da smanjimo uvoz i povećamo šansu za izvoz – istakao je Stevanović te dodao da država mora odrediti šta je profitabilno sa stanovištva strateške sigurnosti i tu proizvodnju maksimalno podsticati. U trenutno širokoj lepezi podsticaja ne može da se obezbijedi konkurentan proizvod ni u jednoj oblasti. Kao loš primjer takve politike, Stevanović navodi ribarsku proizvodnju, koja je bila izvozno orijentisana i profitabilna, a smanjenjem podsticaja, ova grana je zapostavljena.
Prema njegovim riječima, proizvodnja mlijeka i mlječnih proizvoda ima uzlaznu putanju, ali u tom sektoru problem predstavljaju prerađivački kapaciteti, koji nisu ravnomjerno raspoređeni, teritorijalno posmatrano.
– Kada je u pitanju prerada voća i povrća, RS ima sve kapacitete da bude konkurentna, pa čak i da izvozi velike količine, međutim prerađivački kapaciteti i u ovoj oblasti jesu na koljenima – kaže Stevanović.
– Osim “Vitaminke”, koja je prepoznatljiva, većina preduzeća, zbog kašnjenja u privatizaciji, jeste u lošem stanju ili pod stečajem. Da su pojedine firme ranije privatizovane, danas bismo imali mnogo bolje stanje u prerađivačkom sektoru – objašnjava Stevanović.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Radivoje Bratić, slaže se da je široku lepezu podsticaja potrebno usmjeriti na proizvodnju koja bi bila konkurentna, odnosno proizvodnju pšenice, voća i povrća.
– Trenutno je u toku izrada strategije ruralnog razvoja RS, koja će definisati poljoprivrednu proizvodnju. Akcioni plan navodnjavanja poljoprivrednih površina već je završen. Sve to, kao i Strategija razvoja RS, trebalo bi da doprinese većoj proizvodnji i smanjenju uvoza – kaže Bratić. Fokus