BANJALUKA – Usvajanje “zakona o stranim agentima” kako se popularno naziva novi propis o posebnom registru nevladinih organizacija RS, kojim se pored postojećeg, pravi još jedan “spisak” posebnih pravila za etiketiranje medija i aktivista civilnog društva, negativno će uticati i na poslovni ambijent u Srpskoj, vjeruju ekonomisti.
Govoreći za portal CAPITAL, navode da, osim što će novi zakon biti prepreka za ostvarivanje ciljeva civilnog društva, poslaće i poruku potencijalnim investitorima o ograničenjima i preprekama u poslovnoj zajednici, društvu, te negativno uticati na njihovu odluku da ulažu u domaći privredu.
U Agenciji za razvoj preduzeća EDA iz Banjaluke smatraju da će novi zakon biti prepreka za ostvarivanje osnovnih ciljeva mnogih udruženja i fondacija registrovanih u RS.
“Upravo je učešće organizacija civilnog društva u izradi i predlaganju javnih politika jedan od važnih segmenata njihovog djelovanja. Stoga bi ovakve zabrane predstavljale značajan korak unazad kada su u pitanju javne konsultacije“, kažu u ovoj agenciji.
Na pitanje da li bi postojanje ovog zakona moglo biti odbojno za potencijalne investitore, kao i dijasporu i njihove organizacije, smatraju da ne bi trebalo da bude direktnog dejstva, ali da se svima njima definitivno šalje određena poruka.
“Zakon možda ne bi djelovao direktno na privlačnost RS za strane investitore, ali se stvara milje u kojem su javne konsultacije i javna komunikacija na ovakav način ograničeni. To može posredno uticati na manju privlačnost za investitore “, vjeruju u DEA-i.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista „SWOT“ Saša Grabovac kaže da je donošenje ovakvog i sličnih zakona znak političke nestabilnosti u nekim zemljama, ali kako BiH važi za veoma nestabilnu zemlju, to će biti samo jedna kap koja čini more našeg lošeg imidža.
„Politička nestabilnost godinama ograničava investicije u BiH. Ova vijest će pogoršati naš imidž kod pojedinih grupa investitora, pogotovo onih iz EU, s obzirom na to da utiče na njihov etički kodeks, pravila i direktive pomoću kojih procjenjuju da li u neku zemlju ulagati ili ne. Vjerujem da će ovo sigurno biti još jedna kockica u negativnom imidžu, ali ne mislim da će doći do neke dramatične promjene“, kaže Grabovac.
Što se tiče investitora poput Kine, kaže Grabovac, to za njih nije problem, zato što njihova politika ne počiva na miješanju u politike zemalja sa kojim posluju.
Ovo je jedan od zakona za obuzdavanje onih koji su se usudili da kritikuju vlast Milorada Dodika, najavljenih njegovim tvitom nakon izbora u oktobru 2022. godine, kao zakonsko “uvođenje reda u javni diskurs”. Propis dolazi nakon izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim je kriminalizovana kleveta, dok je u pripremi i tajanstveni Zakon o medijima, za koji se vjeruje da će donijeti nova ograničenja.
Republika Srpska nije izuzetak u ograničavanju sloboda medija i aktivista civilnog društva. Slične zakone usvojile su i druge države sklone obuzdavanju ljudskih prava i suzbijanju medija i civilnog društva u kojima korumpirani vladari ne mogu da se izbore sa kritikama, poput Kirgistana i Gruzije.
One već trpe ekonomske posljedice.
Banke u gubicima, pod znakom pitanja ulazak u EU
Dvije glavne gruzijske banke juče su pretrpjele ogromne gubitke na berzi u Londonu, nakon što je Parlament usvojio novi Zakon o stranim agentima.
Prema pisanju medija, Bank of Georgia i TBC Bank trenutno bilježe najveći pad od čak 19 odsto, odnosno 12 odsto.
Nova pravila predviđaju da se nevladine organizacije i nezavisni mediji koji primaju više od 20 odsto svojih sredstava preko stranih donatora registruju kao oni “koji rade za interese strane sile”, slično prijedlogu koji će se sljedeće sedmice naći pred parlamentarcima iz Srpske.
EU je saopštila da bi novi gruzijski zakon mogao naštetiti kandidaturi zemlje za članstvo.
Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso upozorila prije nekoliko dana da bi usvajanje ovog zakona u Gruziji moglo naštetiti ekonomiji zemlje i povjerenju investitora.
“Zakon o stranim agentima mogao bi naštetiti investicijama u Gruziji, kao i ekonomiji ove zemlje“, rekla je ona za Reuters.
Istraživanja pokazuju da zemlje koje usvajaju restriktivne zakone doživljavaju u prosjeku pad ukupne bilateralne pomoći od 32 posto.
CAPITAL: A. Pisarević
