HONG KONG – Fjučersi američkih i evropskih akcija su danas u usponu, rastu i cijene nafte, a azijske berze su na putu da zabilježe najbolji trgovački dan u skoro dva mjeseca, jer su trgovci preokrenuli kurs nakon snažne rasprodaje u utorak, koja je regionalni berzanski indeks gurnula na 12-mjesečni minimum.
Najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI, bez japanskih, porastao je za 1,3 posto, što je njegov najveći dnevni dobitak od početka oktobra, pošto su trgovci zaključili da je rasprodaja akcija u utorak, koja je oborila ovaj referentnu indikator na najniži nivo od novembra 2020, otišala predaleko, prenosi Rojters.
Mada je to pomoglo regionalnom indeksu da se oporavi od ovonedjeljne rasprodaje, on je i dalje za oko 2,0 procenta ispod nivoa na zatvaranju prošlog četvrtak, kada još nije bila objavljena vijest o najnovijem soju korona virusa koja je izbacila berze iz kolosijeka.
Čini se da će se rast vrijednosti akcija u Aziji protegnuti na evropsko i američko trgovanje.
Fjučersi akcija u indeksnoj korpi Nasdak 100 su skočili za 1,35 odsto, indeks fjučersa S&P500 je ojačao za 0,78 posto, fjučersi EuroStoks 50 su porasli za 0,63 procenta, a londonski FTSE za 0,67 odsto.
Globalni indeks akcija MSCI juče je pao za 1,5 posto, uzdrman upozorenjem proizvođača lijekova Moderne da postojeće vakcine vjerovatno neće biti tako efikasne protiv Omikron soja kovida kao što su bile protiv drugih mutacija virusa.
Indeksi hongkoške i južnokorejske berze su se oporavili od jučerašnjeg pada na 12-mjesečni minimum, s rastom od 1,2 posto i 2,2 procenta respektivno, predvodeći dobitnike dana.
Na robnim tržištima, nafta je takođe krenula uzlaznom putanjom nakon strmoglavog pada na prethodnoj sesiji, uoči sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).
Fjučersi američke nafte WTI porasli su za 2,5 posto, na 67,86 dolara za barel, a fjučersi evropske nafte Brent su ojačali za 2,7 odsto, na 71,12 dolara za barel.
Zlato je, uprkos svom entuzijazmu na tržištu, zabilježilo malu potražnju, pri čemu je spot cijena ovog plemenitog metala iznosila 1.779 dolara po unci, što je skromno povećanje od 0,3 procenta.
Pored procjene da su u utorak pretjerali s rasprodajom, još dva pitanja zaokupljaju investitore, a to su – brzina kojom će Federalne rezerve SAD smanjivati svoj veliki program podsticaja i kada će povećati kamatne stope.
Predsjednik FED-a Džerom Pauel je sinoć saopštio da će se na sjednici centralne banke u decembru razgovarati o tome da li da se program kupovine obveznica okonča nekoliko mjeseci ranije nego što je planirano, pominjući u tom kontekstu snažnu ekonomiju, prigušen rast tržišta rada i visoku inflaciju, za koju se očekuje da će trajati do sredine 2022.
Njegov govor podstakao je rast prinosa na američke državne dužničke hartije, posebno kratkoročne.
Prinos na dvogodišnje trezorske zapise, koji reflektuje očekivano kretanje kratkoročnih kamatnih stopa, popeo se na 0,6060 posto u srijedu sa minimuma od 0,4410 procenta na koji je pao u utorak, kada su trgovci spekulisali da bi novi soj virusa mogao da navede FED da nastavi s blagom monetarnom politikom.
Referentne 10-godišnje obveznice SAD-a su takođe rasprodate, uz porast prinosa na 1,4800 odsto sa najnižeg nivoa u dva i po mjeseca od 1,4443 posto zabilježenog u utorak.
Rast prinosa je doveo do stabilizacije dolara prema većini rivalskih valuta i jačanja prema japanskom jenu na 113,4 jena. Evro se zadržao na nivou od 1,1334 dolara nakon rasta od 0,4 odsto u utorak, izvještava Rojters. Tanjug
Komentariši