BEOGRAD, Buši džepove, cijepa novčanike, a ne obraduje mu se, ljudski, ni ubogi prosjak. Kovani novac, onaj mizerne vrijednosti, nije omiljen u Srbiji, pa je Narodna banka Srbije nedavno apelevala da građani počnu da koriste neki od ukupno 401 milion po kućama zaturjenih komada.
Ista institucija već nekoliko godina ne kuje apoene od 50 i manje para, ali oni još žive „punim plućima“ u cjenovnicima svih trgovina. Samo nužno zaokuživanje na pun dinar, vjeruju neki, iz džepova građana istrese i do 15 miliona evra godišnje.
Precizne računice su nemoguće, jer niko od onih koji naplaćuje bilo šta u Srbiji ne želi da prizna koliko zarađuje na izgnanstvu para. Formalno, u praksi je moguće da trgovac nivelisanjem i izgubi. Preporuka Narodne banke kaže da se iznosi do 50 para zaokružuju na nulu, a oni od 51 do 99 para na – dinar. Zahvaljujući skoro nikakvoj kupovnoj moći dinara, pa i više njih u zbiru, kupci se danas i ne okrenu za išta manje od petodinarke.
– Znam samo jedno, mene u prodavnici ne puštaju ni dinar da im dugujem, a ne uzbuđuju se mnogo ako oni nemaju sitno da mi vrate kusur – kaže penzionerka Nevenka Petrović. – Ja tu kovanicu od 50 para nisam vidjela godina. Valjda i ne postoji više, a kako oni to zaokružuju, nisam ni obraćala pažnju. Ko bi se sekirao i svađao zbog nepunog dinara.
Trgovci, s druge strane, tvrde da ne oštećuju kupce. Poštuju, kažu, dosadašnju preporuku Narodne banke i isključivo prema njoj zaokružuju iznos.
– Istina je da ima ljudi koji ne mare ni za pet i deset dinara, a kamoli za 50 para, ali ima i onih drugih – kaže prodavačica na jednom kiosku u Beogradu. – Neko se zainati i svađa se do besvjesti za svaki dinar. Problem je što kupci zaista rijetko imaju kovanice, valjda ne vole da ih nose po novčanicaima i džepovima, a od nas očekuju da imamo za kusur.
Eventualnu odluku o zaokruživanju cijena i protjerivanju decimala treba da donese Vlada Republike Srbije. Ako se na to zaista i riješe, djeluje da ćemo praktičnu situaciju samo prevesti u formu. S druge strane, šanse da će zaokruživanje ići ka manjem iznosu – ravne su nuli.
– Zaokruživanje uvijek teži rastu cijena. Najbliži je primjer Crne Gore, gdje su poslije uvođenja evra porasle cijene i uglavnom nema ništa da se kupi za manje od evra – kaže ekonomista Goran Nikolić. – Slično je i u Bosni i Republici Srpskoj, gdje se zaokružuje na konvertibilnu marku. U Crnoj Gori vam niko neće vratiti tri evrocenta, a u Srbiji već hoće tri dinara. U ovom slučaju je prednost to što dinar ima malu vrijednost i to zaokruživanje neće biti veliko. Mada, možda je bolja sadašnja situacija. Već postoji uputstvo NBS o zaokruživanju i zaokružuje se konačni zbir. Vi sada kupujte više proizvoda i konačni iznos se zaokruži. Ovako bi se zaokruživao svaki proizvod, što je u zbiru – povećanje.
Koliko god građani Srbije danas ne vide njegove prednosti, kovani novac je miljenik nacionalnih banki. Gledano na duge staze – jeftiniji je od novčanica.
– Važno je znati da je kovani novac isplativiji od novčanica – dodaje Nikolić. – Njegovo kovanje košta više, ali je on trajniji. Prosječni vijek papirne novčanice u Srbiji je 17 mjeseci, a kovanice traju godinama. Bitno je, međutim, da vrijednost kovanice bude veća od troškova njenog kovanja. Izgleda da se sada isplati smao kovanje petodinarke, ali jedan dinar moraš da imaš. Tako da bi trebalo da je u opticaju više kovanica od deset i od 20 dinara. Vidite Evropsku uniju. Prva papirna novčanica je od pet evra. Tamo je kovani novac rasprostranjen, mada se nacionalna obilježja evropskih zemalja vide jedino na kovanom novcu.
Novčanice
Centralna banka nedavno je upozorila da je u opticaju, ali izvan tokova gotovinskog platnog prometa, čak 401 milion komada kovanica svih apoena. Umjesto da njima kupuju, građani metalni novac drže zaturen po kućama. Krajem decembra, prema podacima Trezora NBS, u opticaju je bilo 631 milion komada novčanica i kovanog novca u iznosu od 102,77 milijardi dinara. Od toga je 220 miliona komada novčanica u iznosu od 101,41 milijardu dinara. Vrijednost 401 miliona komada kovanica činila je ostatak – 1,36 milijardi dinara. Novčanice, dakle, učestvuju sa 98,68 odsto, a kovani novac sa 1,23 odsto.
Tri virtuelne godine
Apoen od 50 para je prestao da bude zakonsko sredstvo plaćanja 1. januara 2008. godine. Odlukom o povlačenju iz opticaja tog apoena utvrđeno je i zaokruživanje krajnjih obračuna u gotovinskom platnom promet. Takvo zaokruživanje se primjenjuje od 1. novembra 2007. godine. Apoen od 50 para prvi i jedini put je bio kovan u 2000. godini pošto su troškovi izrade ovog apoena višestruko premašivali njegovu nominalnu vrijednost. U vrijeme kada je povučen, izrada apoena od 50 para po komadu koštala je 2,40 dinara. Međutim, garantovala je tada Narodna banka Srbije, građani neće biti oštećeni prilikom vraćanja kusura u apoenu od 50 para, bez obzira na njegovu malu realnu vrijednost. Planiranim zaokruživanjem obračuna do konačnog povlačenja iz opticaja ovog apoena i taj problem biće prevaziđen. Novosti
Komentariši