SARAJEVO, Katastrofalan pad tražnje i niska cijena maline prijeti da dovede u pitanje egzinstenciju 20.000 porodica u BiH, rekao je danas u Sarajevu za CAPITAL direktor kampanje “Devet malina dnevno – nova zdrava navika” Damir Miljević.
Kada bi svaki građanin pojeo dnevno devet malina, malinari bi prodali kompletan rod od 22.000 tona godišnje po realnoj cijeni od tri KM i to bi spasilo mnoge malinjake.
“Malinari u tom slučaju ne bi imali nikakvih problema, već bi imali i perspektivu jer je to prinosno voće. Proširivali bi proizvodnji”, napomenuo je Miljević.
Ističe da malinare najčešće trgovci ucjenjuju cijenom.
“Vrlo rado uzimaju svježu malinu, a sve što se ne prodaju vraćaju proizvođačima. Životni vijek svježe maline je dva dana. Zamislite koliki su to gubici. Međutim, iako je stanje ovakvo, od malinarstva može da se zaradi. Ako obrađujete dunum, možete dobiti dvije tone maline. Pomnožite to sa tri KM. Ako obrađujete žetiri dunuma, vi ste bogat čovjek” , pojasnio je Miljević.
Kampanja “Devet malina”, koju sprovode proizvođači jagodičastog voća u BiH u saradnji sa USAID – om, ima za cilj i brendiranje malina iz BiH kao super kvalitetnog proizvoda.
“Kada se kaže malina, ljudi bi pomislili na BiH. U taj dio uključili su se svi – od predsjedništva BiH do opština. Oni su to prihvatili i od sutra će u Predsjedništvu BiH pred svakim gostom stajati zdjela svježih malina iz BiH” , napomenuo je Miljević.
Ovaj dio akcije će, kako kaže trajati, do kraja oktobra, do kada traje berba u BiH. Nakon toga slijedi animiranje građana kako bi počeli da jedu i konzumiraju domaću malinu u sokovima, frapeima, kolačima…Istovremeno, stručnjaci će edukovati malinare i pomagati im da dobiju međunarodne sertifikate za izvoz. Kada ponovo bude otvorena sezona svježih malina, biće spremni za biznis.
Predsjednica Upravnog odbora Proizvođača jagodičastog voća u BiH Jasminka za CAPITAL je kazala da godišnje jedan građanin iz BiH pojede ek 920 grama malina, ali čak 56 kilograma uvoznog voća, što je sporno i sa aspekta zdravlja, a onda i sa aspekta proizvodnje.
CAPITAL: Ž. Gauk
