NJUJORK, Svijet je u protekloj godini, zbog globalnog privrednog kolapsa, postao nasilniji i nestabilniji, navodi se u istraživanju “Globalnog indeksa mira”, godišnje studije koja rangira zemlje prema nivou uspostavljenog mira.
U studiji se navodi da su visoke cijene hrane i goriva početkom prethodne godine i sve dublja recesija ugrozili mir u svijetu, dok su sve veća nezaposlenost, zamrzavanje primanja i pad vrijednosti nekretnina, ušteđevina i penzija, u mnogim zemljama prouzrokovale nezadovoljstvo, uz političke posljedice.
Prema podacima analiziranim u okviru ovog istraživanja, koje se sprovodi od 2007. godine a ove godine obuhvata 144 zemlje, Novi Zeland je najmirnija zemlja na svijetu – što se djelimično objašnjava izborom nove koalicione vlade sa jakom većinom u parlamentu, malom stopom ubistava i slabijom vojnom potrošnjom u zemlji, dok posljednja tri mjesta na listi zauzimaju Somalija, Avganistan i Irak.
Island, koji je ranije bio najmirnija zemlja, sada se nalazi na četvrtom mjestu, pošto je prvi bankrotirao usljed globalne krize, a među prvih deset nalaze se sve skandinavske zemlje, kao i Austrija koja je na petom, Japan na sedmom i Kanada na osmom mjestu.
Amerika je od prošle godine popravila svoje mjesto, te sada zauzima 83. poziciju, između Ukrajine i Kazahstana. Kina je na 74. mjestu kao i prošle godine, dok je Rusija skoro u samom dnu liste, na 136. mjestu.
Autori studije ističu da se od početka sprovođenja ovog istraživanja na prvim mjestima nalaze “male, stabilne i demokratske zemlje”, uglavnom evropske.
Nivo mira se u okviru istraživanja za ovu godinu mjerio prema 23 kriterijuma, uključujući političku stabilnost, blagostanje, ljudska prava, stopu ubistava, vojnu potrošnju, međunarodne odnose i opasnost od terorizma.
Globalni indeks mira je ustanovio australijski preduzimač i filantrop Stiv Kilelea.
Studija je dio međunarodnog Instituta za ekonomiju i mir koji se bavi istraživanjem i obrazovanjem u oblasti odnosa između privrede, poslovanja i mira, dok u izradi konačnog izvještaja učestvuje tim stručnjaka za prikupljanje podataka britanskog nedjeljnika “Ekonomist”./
Komentariši