BANJALUKA – Zbog neuspješnih javnih nabavki lijekova, neadekvatne procjene obima potrebnih lijekova i nabavke lijekova sa dodatne liste, domovi zdravlja u Republici Srpskoj upućivali su pacijente da kupe lijek vlastitim sredstvima sa ili bez mogućnosti refundacije, upozorili su republički revizori oštro kritikujući upravljanje zalihama lijekova u ovim zdravstvenim ustanovama.
Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je od početka 2019. do kraja 2022. godine u 55 domova zdravlja u Republici Srpskoj revidirala upravljanje zalihama lijekova, te utvrdila da se ove zdravstvene ustanove mnogo oslanjaju na centralizovane nabavke lijekova što je dovodilo do kašnjenja u njihovoj isporuci u minimalnom trajanju od mjesec dana.
Revizori navode da su u periodu vršenja revizije sprovedena četiri osnovna i četiri ponovljena centralizovana postupka nabavke lijekova ugovorene vrijednosti čak 12 miliona KM bez PDV-a.
Naglasili su da zbog prevelikog oslanjanja domova zdravlja na centralizovanu nabavku lijekova jedna trećina do jedna četvrtina lijekova sa liste nije uspješno ugovorena zbog nedovoljne konkurencije.
Vođenje evidencije daleko od 21. vijeka
Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da se evidencije o potrošnji i zalihama lijekova najčešće vode ručno na obrascima u papirnoj formi, te ne omogućavaju da domovi zdravlja raspolažu sa podacima o stanju zaliha lijekova u realnom vremenu.
„Interne i eksterne kontrole potrošnje zaliha lijekova u domovima zdravlja ne daju kvalitetan uvid u snabdijevenost domova zdravlja potrebnim lijekovima“, navedeno je u izvještaju.
Posebno je zabrinjavajuće to što domovi zdravlja ne posvećuju adekvatnu pažnju utvrđivanju realnog obima potrebnih lijekova sa liste lijekova za ambulante porodične medicine, zbog čega povlačenje ugovorenih količina lijekova u postupcima centralizovanih javnih nabavki varira od 50 do 80 odsto po postupku.
Republička služba za reviziju ističe i to da revizija liste lijekova nije vršena u skladu sa propisanim pravilima.
„Domovi zdravlja nisu samoinicijativno upućivali svoje prijedloge za reviziju liste iako su u praksi upotrebljavali 52 lijeka različitih oblika i doza koji se ne nalaze na listi“, upozorili su revizori.
Dodali su i to da standardi i normativi zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji se odnose na finansiranje funkcionisanja apotekarske djelatnosti nisu primijenjivani u praksi, dok su potrebna sredstva za nabavku lijekova sa liste obračunata, priznata i ugovorena, iako standardima i normativima nisu predviđena.
„Fond zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite ne izvještavaju Vladu Republike Srpske o centralizovanim javnim nabavkama u skalu sa njenim zaključcima“, istakli su revizori.
Revizori navode i to da od 55 domova zdravlja u RS, samo domovi zdravlja Banjaluka i Bijeljina imaju osnovane organizacione jedinice koje se bave apotekarskom djelatnošću i angažovane odgovarajuće kadrove farmaceutskog usmjerenja.
Zalihama lijekova u većini domova zdravlja upravlja glavna sestra
„Ostali domovi zdravlja za potrebe upravljanja zalihama lijekova su organizovali priručnu apoteku, gdje je njihovo vođenje uglavnom dodijeljeno glavnoj sestri doma zdravlja kao dodatni posao“, kažu revizori.
Upozoravaju da važeća lista lijekova za ambulante porodične medicine i domove zdravlja ne predstavlja u potpunosti sveobuhvatan i ažuran asortiman lijekova potreban za pružanje zdravstvenih usluga na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Smatraju da standardi i normativi zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ne pružaju adekvatnu osnovu za obračun i ugovaranje sredstava potrebnih za finansiranje funkcionisanja apotekarske djelatnosti i nabavku lijekova u domovima zdravlja.
Prema njihovim riječima, ni informatički resursi u domovima zdravlja u RS nisu takvi da bi mogli obezbijediti upravljanje zalihama lijekova koje bi bilo u skladu sa standardima zdravstvene zaštite.
„Postojeći način praćenja, kontrole i izvještavanja o potrošnji i stanju zaliha lijekova u domovima zdravlja nije u potpunosti u funkciji upravljanja lijekovima“, stoji u izvještaju.
CAPITAL: Bojana Ninković
