BANJA LUKA, Najnovije najave Vlade Republike Srpske o povećanjima plate neće zaobići ni zdravstvene radnike. Na posljednjem zasjedanju, održanom 3.jula, Narodna skupšina Republike Srpske, usvojila je po hitnom postupku, set zakona čije izmene i dopune rezultuju povećanjem plata svih zaposlenih u Republici Srpskoj.
Ipak, iz krugova bliskih Vladi Republike Srpske saznajemo da će se kroz nekoliko posebnih zakona, plate većem broju radnika biti smanjene odmah nakon oktobarskih izbora. Prema tim informacijama, osjetno smanjenje očekuje državne službenike, kroz smanjenje koeficijenata radnicima sa visokom stručnom spremom.
Radnici u zdravstvu, vidjeli su sličan scenario pred izbore 2016.godine, kada je u avgustu, svečano potpisan Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti zdravstva.
Ugovor je potpisan 18.avgusta, 14 dana pred početak izborne kampanje za lokalne izbore 2016., a potpisali su ga predsjednik Sindikata zdravstva Milenko Granulić i ministar Dragan Bogdanić, koji je tada bio kandidat za načelnika opštine Teslić.
Član 16 Posebnog kolektivnog ugovora koji definiše uvećanje osnovne plate, donio je i neke novine koje bi bile osnov za uvećanje, te striktno utvrdio iznose i kriterijume, za uvećanja radnicima, a prema uslovima rada.
Ovaj, Posebni kolektivni ugovor izašao je u Službenom glasniku broj 72, samo sedam dana nakon potpisivanja 25.08.2016, a stupio je na snagu osam dana od objavljivanja, a potpisivanje je bilo medijski propraćeno.
Međutim, samo dva mjeseca nakon izbora, tačnije 13.decembra 2016. kada je već bilo uveliko jasno da je Bogdanić ostao bez načelničke fotelje u Tesliću i da će se i dalje zadržati na poziciji ministra zdravlja i socijalne zaštite, bez ikakvih medijskih objava potpisana je nova verzija “Posebnog kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti zdravstva, a koji mijenja samo pomenuti Član 16.
Najbitnije izmjena je da nova verzija ovog ugovora umjesto striktno definisanog procenta za uvećanje, donosi mogućnost raspona do pomenutog procenta.
Primjera radi,u prvoj verziji, medicinskim sestrama koja rade u bolničkim odjeljenjima slijedi povećanje za 5%, dok u izmjenjenoj verziji stoji da je do 5%, što u praksi znači da može biti i 0,01%.
Zaposleni koji rade na odjeljenjima hirurških disciplina, hirurškim salama, jedinicima intenzivne njega, odjeljenjima invanzivne kadriološke dijagnostike i terapije, hitnoj medicinskoj pomoći i psihijatriji, po prvobitnom Ugovoru imaju uvećanje za 12%, a u izmjenjenoj verziji ponovo je riječ o igri riječi i rasponu do 12%.
Predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu koji je jedan od potpisnika obe verzije ovog ugovora, ne vidi u tom činu nešto sporno, jer se po njegovim riječima, “Kolektivni ugovor koji je potpisao odnosi na dodatna prava na platu“.
Na naše pitanje da li je u decembru iste godine potpisao drugu verziju, Granulić kaže da je riječ samo u korekciji jednog člana.
„To se odnosi na osnovu akta o procjeni rizika za radna mjesta sa otežanim uslovima rada. To znači da ustanova koja iima sertifikat, koja radi akt o procjeni rizika, procjeni da li je to mjesto štetno za zdravlje ili nije. Na ta radna mjesta se odnosi. Dakle, nisu obuhaćena sva radna mjesta, nego samo ona koja su štetna za zdravlje radnika (Hitna pomoć, rentgen, laboratorije)“, izjavio je Granulić u intervjuu za portal Gerila.
Granulić dodaje da je ipak glavni problem u tome što trenutni Zakon o platama dozvoljava raspon u koeficijentima.
„Srednja služba od 5 do 6, ljekari od 11 do 12, na žalost, poslodavac sam određuje taj koeficijent. Pa nekome da 5, nekom 5,5 ili 6, pa sam pravi raskol među radnicima jer daje koeficijente po svojoj volji i želji i zato treba taj zakon mijenjati“, kaže Granulić, uz napomenu da izmjene Kolektivnog ugovora ne smanjuju nijedno pravo radnika u zdravstvu.
On je rekao da prema njegovim informacijama, većina ustanova poštuje kolektivni ugovor.
„Ima poslodavaca koji ne poštuju, ali to je sad stvar sindikalne organizacije unutar te ustanove, da se izbore za svoje prava, koja sam ja potpisao. Moje je bilo da potpišem, e sad oni treba da se bore“, izjavio je Granulić.
Međutim, neki sagovornici našeg portala demantuju ovu tvrdnju. Direktor prijedorske bolnice “Doktor Mladen Stojanović” dr Mirko Sovilj, u izjavi za naš portal ovako je prokomentarisao činjenicu oko potpisivanja Kolektivnog ugovora.
“Bilo je tu odredbi koje su teško bile provodive i to je uvidio i sindikat, tako da je prihvatio potpisivanje aneksa tog ugovora”, rekao je Sovilj. On je tada dodao da se u skorije vrijeme očekuje i potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora između menadžmenta bolnice na čijem je čelu I sindikalne organizacije u bolnici.
Prema informacijama našeg portala, sukob oko predizbornog Kolektivnog ugovora koštao je fotelja neke od menadžera zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, koji su javno kritikovali “neosnovana uvećanja, a koje ne bi mogli finansijski da ispoštuju”.
Tako bi, prema tim informacijama, samo UKC Republike Srpske morao da izdvoji dodatnih 8 miliona KM na godišnjem nivou, po osnovu prvobitno utvrđenih stavki.
Izvori našeg portala kažu da je tadašnji direktor UKC-a Mirko Stanetić, bio jedan od onih koji je kritikovao navedeni ugovor. Stanetić je smijenjen krajem marta 2017. O smjeni je usmeno obaviješten.
Međutim, saznajemo da se ni ostale stavke, čak ni izmjenjenog famoznog člana 16 o uvećanjima plate, ne poštuju, tako da u mnogim domovima zdravlja i bolnicama ne plaćaju se uvećanja po osnovu rada noću, za rad na državne praznike ili po osnovu obavljanja visoko složenih, najsloženijih i izuzetno značajnih poslova.
Kako saznajemo, broj ustanova koji poštuju odredbe kolektivnog ugovora, može se nabrojati na prste jedne ruke.
Isto tako, sve zdravstvene ustanove su bile dužne da u roku od 60 dana od dana potpisivanja da usklade svoja akta, međutim, najveći broj poslodavaca ni to nije uradio.
“Narušena su nam prava u smislu nepotpisivanja tog kolektivnog ugovora, koji nam daje sva ta naša prava. Nepoštivanje tog kolektivnog ugovora u smislu tih beneficija koje su date tu na plate, procenat na plate određenim strukama, isplate koje su zakonom regulisane radnicima, između ostalog prevoz kojeg negdje ima, a negdje nema, negdje je manji procenat, a negdje je veći. Sve ono što je potpisano tim kolektivnim ugovorom, do sad se ne poštuje”, izjavila je za naš portal Mirjana Dobrijević, medicinska sestra iz Prijedora. Dodala je kako su kroz sindikalno djelovanje vise puta upozoravali poslodavce na kršenje tih prava.
I sindikalno djelovanje je jedno od prava koje je definisano i kroz zakone i odredbe Posebnog kolektivnog ugovora, međutim, sindikalni lideri napominju da su pod velikim pritiskom poslodavaca. U zdravstvu djeluje nekoliko sindikata, a najveći sukob je između Sindikata zdravstva i socijalne zaštite na čijem čelu se nalazi Milenko Granulić i dva samostalna strukovna sisndikata- doktora medicine i medicinskih sestara i tehničara.
Predstavnici strukovnih sindikata optužuju Granulića da je njegovo sindikalno djelovanje pogubno po zdravstveni sektor, da sve radi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, te za njega kažu da je “savjetnik ministra za sindikalna pitanja”.
Doktor Goran Bjeković: Mi kao strukovni sindikat smo postali kost u grlu zvaničnom establišmentu vlasti
“Ono što ste danas svjedoci je da dešavanja u Republici Srpskoj to je jedna javna diskriminacija i mobing prema strukovnom sindikatu i doktora i sestara. A zašto je to tako? Zato što mi imamo jedno veliko oružje koje se zove istina, a ne manipulacija, kako nas optužuju često, a ta istina je jedina pobuna koja se dešava trenutno u Republici Srpskoj. Jedini sindikat koji se buni i bori za istinu u ovom momentu koji se ponaša kao pravi sindikat jer se bori za prava zdravstvenih radnika”, rekao je doktor Goran Bjeković, zamjenik predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine.
Bjeković je ovo rekao nakon što je predstavnici strukovnih sindikata zabranjeno korištenje prostorija amfiteatra za potrebe info zbora od strane menadžmenta UKC Banjaluka.
Ljekari upozoravaju da je stanje kada je riječ o pravima zdravstvenih radnika mnogo bolje u Federaciji BiH, nego u Republici Srpskoj.
“Mi ne moramo ići u Austriju ili Njemačku. Mi možemo ići u Sarajevo, Bihać, Goražde… Ljudi ne znaju da je u Kasindolu nekoliko anasteziologa i pedijetara napustilo bolnicu i prešli u Koševo. Imaju za 1.700 KM veća primanja, a to je ogromna razlika u samoj Bosni i Hercegovini”, dodao je Bjeković i zaključio: “Mi kao strukovni sindikat smo postali kost u grlu zvaničnom establišmentu vlasti”.
Predstavnici strukovnih sindikata ovo karakterišu i kroz pritiske koje imaju ne samo sindikalni lideri, nego i mnogi njihovi članovi. Kažu da pod pritiskom minsitarstva i menadžmenta mnogih zdravstvenih ustanova, mnogi traže isključenje iz sindikata, samo da bi zadržali posao ili ostali na funkcijama. Kao primjer uzimaju baš UKC Banjaluka, gdje su prema njihovim riječima, načelnici mnogih klinika, da bi opstali na položajima, napustili strukovni sindikat i to u rasponu od svega mjesec dana.
Na optužbe na račun UKC Banjaluka, oglasio se i menadžment UKC-a. U jednom od saopštenja menadžment UKC čak “poziva sve zdravstvene radnike kojima je zaista stalo do boljeg položaja struke kao i socioekonomskog položaja da ne podliježu manipulacijama i neistinama koje iznose predstavnici pojedinih sindikalnih organizacija i da ne podržavaju takve predstavnike”. Ipak, predstavnici UKC-a nisu bili rapoloženi za intervju koji im je redakcija našeg portala tražila.
Slična situacija je i na “frontu” sa Sindikatom zdravstva, koji vodi Milenko Granulić. Naime, prije nekoliko dana završen je višemjesečni spor, jer je Granulić tražio da se ponovo utvrdi da li Strukovni sindikat doktora medicine ima reprezentativnost za predstavljanje radnika.
Kako gerila saznaje, nakon četiri mjeseca i više saslušanja, u kojim su tražena svi spiskovi, imena članova sindikata; pristupnice; pa čak i uplatnice članarine, zahtjev Milenka Granulića za ukidanjem reprezentativnosti sindikatu doktora je odbijen.
Ono što je indikativno, u procesu utvrđivanja od direktora zdravstvenih ustanova je traženo da se izjasne o članovima sindikata. Mnogi od njih su previse revnosno shvatili tu svoju ulogu, a direktor Bolnice Istočno Sarajevo u svom odgovoru navodi i to da su “dva ljekara dala izjavu da će sutra tražiti iščlanjenje iz sindikata”.
Iz Strukovnog sindikata odmah su naveli da je riječ o nezakonitom kršenju prava na slobodno sindikalno organizovanje i djelovanje doktora medicine u javnim zdravstvenim ustanovama i nezakonitog mješanja vlasti i poslodavaca u organizovanje i rad strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.
“Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske obavjestava javnost da raspolaže sa dokazima da su Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske i Milenko Granulić, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, zajedno sa određenim brojem direktora javnih zdravstvenih ustanova koje imenuje Vlada Republike Srpske, ovih dana započeli nezakonitu i do sada nezabilježenu kampanju protiv slobode sindikalnog organizovanja i djelovanja članova Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske”, navedeno je u saopštenju.
Granulić oštro odgovara na navode. “Neću to da komentarišem. U skladu sa Zakonomo radu, svaki sindikat ima pravo pokrenuti pitanje reprezentativnosti drugog sindikata. S obzirom da je priča o masovnom odlasku medicinara iz Republike Srpske, napuštanju doktora i odlaska u penziju, prije nego se prebrebrojimo, da vidimo ko i gdje da pregovara sa Vladom Republike Srpske. Ništa drugo, nego samo da vidimo ko je ravnopravni partner Vladi Republike Srpske“, naveo je Granulić za Gerilu.
Navodi da on „nije tražio“ od direktora ustanova te dopise i spiskove.
„Ja sam tražio samo za svoje, da znam ko je član mog sindikata i ko plaća članarinu. U skadu sa Zakonom o radu, spiskovi se moraju dostaviti Komisiji za reprezantativnost sindikata da vide ko plaća članarinu. Ne može te niko natjerati da te neko može oteti ako si kod njega u sindikatu. To je čista volja radnika i nema tu nikakvog pritiska. Priče o pritiscima su velike gluposti i to je apsurd. Ti doktori što se iščlanjuju iz sindikata, najčešće nisu nigdje. Nisu ni kod mene, neće da budu nigdje. To je njihovo potpuno pravo. Vide da nema rezultata od tog sindikata. Isto kao kod mene. Evidentna je činjenica d asu oni u spiskove stavljali ljude koji su otišli u penziju, koji su mrtvi, koji su napustili Republiku Srpsku. Mi samo u Savezu sindikata želimo da znamo ko je ravnopravni partner Vladi Republike Srpske“.
I dok se lome koplja na relaciji ko je pravi zastupnik radnika u zdravstvu i ko je čiji igrač, radnici i dalje pokušavaju da se što prije dokopaju neke od zapadnih država, a u zdravstvo Republike Srpske sve češće se zapošljava kadar koji se prekvalifikovao.
Zato nemojte da vas začudi ako u bolnici u bijelom mantilu uskoro sretnete poznanika iz grada koji je do prije par mjeseci nosao tacne po kafićima. Samo će vam ovaj put, umjesto čašice žestokog pića, donijeti redovnu terapiju.
Što se pak ljekara tiče, stručnjaci upozoravaju da će se odliv doktora medicine tek vidjeti i kroz što skorije zatvaranje mnogih klinika. Gerila
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
