BEOGRAD, Srbija je prošle godine više zaradila od izvoza softvera nego od izvoza malina. Programeri iz Srbije autori su brojnih aplikacija za “pametne telefone”. Izvoznici traže od države da olakša poslovanje u oblasti informacionih tehnologija.
Industrija informaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji i prošle godine zabilježila je rast veći od pet odsto. Od izvoza maline Srbija je zaradila 140 miliona dolara, a od izvoza softvera gotovo 50 odsto više.
Rekordan izvoz, veći od 200 miliona dolara, još je značajniji ako se zna da ga je postiglo samo pet hiljada stručnjaka u 80 domaćih firmi. Programeri iy Srbije autori su brojnih aplikacija za Simbijen, Android i Vindous platforme.
“Mnogo tih aplikacija napravljeno je ovde. Sa druge strane mnogo aplikacija i platformi je napravljeno za daljinsko očitavanje, što električne energije, što vode. Tu kažu da smo jedni od najboljih u svijetu”, ističe Jelena Jovanović iz Privredne komore Srbije.
Izvoznici, međutim, traže od države da stvori uslove za lakše poslovanje u toj industrijskoj grani. Oni podsjećaju na mnoge prepreke za razvijanje posla. Zbog komplikovanih finansijskih transakcija sa inostranstvom ponekad čekaju nekoliko dana da naplate usluge.
Dejan Vesić, direktor firme “G-tek”, kaže da bi svakoj firmi koja se bavi informacionim tehnologijama odgovaralo smanjenje administracije, smanjenje birokratije, brži rad sa državnim ustanovama, uvođenje elektronskog potpisa i slanja elektronskih dokumenata za razne servise.
Da je industrija informaciono-komunikacionih tehnologija budućnost, dokazuje i činjenica da su sva mjesta računarskog smjera u srednjim i visokim školama popunjena. U Ministarstvu prosvjete kažu da ne postoje zakonske prepreke za otvaranje novih odjeljenja.
Državni sekretar Ministarstva prosvete Radivoje Mitrović navodi da u toj oblasti postoji niz pomoćnih zanimanja za kojima tržište vapi.
Preporuka školama je da ne čekaju da im država pravi nove planove i programe i nameće otvaranje novih odjeljenja, kaže Mitrović dodajući da škole treba da se prilagođavaju i da prate one koji, na tom planu, već imaju puno uspjeha.
Prije krize, godišnja stopa rasta informaciono-komunikacionog tržišta u Srbiji bila je između 15 i 18 odsto. Tada je bilo realno očekivati da ćemo do 2013. na tom polju stići srednje razvijene zemlje. Da bi danas to postigla Srbija, narednih nekoliko godina potrebno je najmanje dvocifreni godišnji rast. RTS
Komentariši