LONDON, Benjamin Franklin je esejom „”An Economical Project for Diminishing the Cost of Light” davne 1784.godine postao duhovnim ocem uvođenja ljetnog vremena. Promjenu računanja vremena su prvi uveli 1914.g. u Irskoj i Velikoj Britaniji kao projekt “Daylight Saving Time” kojem su se uskoro pridružile Francuska i Njemačka. Ostatak Evrope se priključio sedamdesetih godina kad su ostali šokirani nestašicom goriva zbog izraelsko-arapskog rata.
Niti jednom naučnom metodom se ni danas ne može dokazati da je tih sat vremena više dnevnog svjetla doprinijelo bilo kakvoj uštedi energenata. Dokazano je jedino kako ono što se uštedi naveče na rasvjeti – potroši se ujutro na grijanju, jer razlike između januarskog i martovskog jutra je malena.
Ali, uzimanje i davanje tog jednog sata održalo se do danas.
Bilo goriva, kafe, plate ili ne bilo…
Kronobiologija kao novija disciplina u nauci, bavi se biološkim ritmovima. Pod tim se pojmom podrazumijeva prihvatanje cikličkog pojavljivanja određenih tvari u krvi koje su proizvod našeg organizma – poput hormona, neurotransmitera, raznih bioregulatora u tačno određeno doba dana ili noći. Kao što postoje mjesečni hormonalni ciklusi, postoje i brojni dnevni ciklusi koji su direktno pod uticajem izmjene svjetla i tame tokom 24 sata.
Kronobiolozi nas dijele u sove (noćne ptice) ili ševe (ranoranioci) tvrdeći da posebno oni prvi imaju teških fizičkih problema sa uštimavanjem unutrašnjeg sata koji je u sisavaca smješten negdje u među-mozgu, pa trpe u vrijeme pomicanja sata glavobolje i srčane probleme.
Ali, kako između crnog i bijelog ima hiljadu nijansi sivoga, tako postoji i bezbroj ptica u lancu između ševe i sove.
Tako je i kod ljudi.
Ima onih koji spavaju kao topovi, ima onih koji se bude na najmanji šum, ima onih koji se izležavaju u krevetu satima nakon buđenja, a ima i onih…
Šta je čovjekov unutrašnji sat bliži ritmu 24 sata, to mu se lakše prilagoditi promjeni računanja vremena. A narečena nauka kaže kako smo oko 10,00 ujutro najkoncentrsaniji, kako smo oko podne najgladniji, kako najbolje probavljamo hranu oko 20,00 sati, kako najdublje spavamo oko 02,00 sata, kako smo najumorniji oko 05,00 sati, a najplodniji oko 06,00 (!?).
Naši unutrašnji satovi su ovisni o vanjskim faktorima ili ritmovima, i svaka njihova promjena ili desinkronizacija nas izbacuje iz takta, što nas dovodi do osjećaja nelagode ili zdravstvenih tegoba!?
Švajcarci su na referendumu odlučili kao ne žele ovaj način računanja vremena, ali njihova vlada je sebi dala za pravo odlučiti suprotno kako bi se prilagodila svim svojim susjedima.
Nema dokaza da taj sat drugačije djeluje u profilaksi bolesnika, zaposleni se raduju svakom slobodnom satu, bio on na dnevnom svjetlu ili mjesečini, a u odnosu na konzumentsko društvo, u diktaturama je bolje prespavati barem jedan sat jet-lega.
A u demokratijama je strankama najbitnije kako zadržati stare i pridobiti nove glasače.
Zato ne zaboravite što vam je činiti – svake zadnje nedjelje u martu i oktobru:
Godina LJETNO ZIMSKO
2011 27.03. 02,00 sata 30.10. 03,00 sata
2012 25.03. 02,00 sata 28.10. 03,00 sata
2013 31.03. 02,00 sata 27.10. 03,00 sata
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Mislim da su Rusi potpuno u pravu kada su odlučili da prestanu sa pomjeranjem vremena.
@:1-I ja vjerujem da su Rusi u pravu. Pođimo od nas samih, za nekoliko noći pomjeranja kazaljki san nam se totalno poremetio. Inače, ako gledamo našu privredu nekad i danas i po pitanju ušteda mogli bi komotno ostati na strani Rusa, jer mi nemamo šta da štedimo i nemamo fabrika /možemo ih na prste jedne ruke nabrojati/ koje rade od 06.00 časova.
pa da, ja krenem automobilom iz Prijedora u Zagreb u npr.12h 23.12.2011., putujem sat i po, a dodjem tamo u pola jedan, tako da mi najkraći dan u godini to ne mora biti:)), bilo bi interesantno u praksi